Europska unija ima novi plan: podići zajam od 35 milijardi eura, predati ga Ukrajini i pomoći zemlji da zakrpa ogromnu rupu u proračunu koju je ostavila ruska invazija, koja se približava tisućitom danu, a rješenja još uvijek nema na vidiku.

„Razumijemo kolosalne financijske potrebe koje je stvorio rat“, izjavila je Ursula von der Leyen tijekom posjeta Kijevu u petak.

„Morate održavati državu i gospodarstvo, a istovremeno pojačati svoju obrambenu sposobnost protiv ruske agresije.“

Predsjednica Europske komisije obećala je da će zajam Ukrajini osigurati „neophodni fiskalni prostor“ za vladu, kao i „maksimalnu fleksibilnost“ u zadovoljenju svakodnevnih potreba, poput financiranja zdravstvenih usluga, nabave oružja i popravka energetskih sustava koje ruske snage nemilosrdno bombardiraju.

Iako je činjenica da Bruxelles osigurava novi kreditni okvir Ukrajini uobičajena praksa od početka rata, ovaj put postoji ključna razlika koja ovu inicijativu čini revolucionarnom: zamrznuta ruska sredstva poslužit će kao kolateral za zajam i bit će iskorištena za otplatu, čime se ukrajinski proračun oslobađa dodatnih financijskih opterećenja.

Kako će to funkcionirati? Ovdje slijedi sve što trebate znati.

Odakle dolazi ova ideja?

Ideja proizlazi iz slogana „Neka Rusija plati“ kojeg je Zapad usvojio 2022. godine kako bi prisilio Moskvu da plati ogromnu štetu koju je prouzročila diljem Ukrajine. Kremlj je ignorirao ove pozive i nastavio sa svojom brutalnom invazijom.

Suočeni s praznim budžetima, saveznici su se okrenuli dodatnom izvoru financiranja koji bi oslobodio njihove blagajne: imovini ruske središnje banke koja je zamrznuta u ranim danima sukoba. Ove devizne rezerve vrijedne su oko 270 milijardi eura, a većina od njih (oko 210 milijardi eura) drži se na teritoriju EU-a.

Bruxelleska središnja depozitarna banka, Euroclear, glavni je čuvar tih sredstava.

Prema međunarodnom pravu, suverena sredstva ne mogu biti konfiscirana. Međutim, izvanredni prihodi koje ona generiraju nemaju istu zaštitu, što znači da se mogu uhvatiti i koristiti na razne načine.

U svibnju su se države članice dogovorile da će iskoristiti te neočekivane profite, procijenjene na između 2,5 i 3 milijarde eura godišnje, za potporu ukrajinskoj vojsci i naporima na obnovi zemlje. Kako je situacija u Ukrajini postajala sve očajnija, čelnici G7 su u lipnju potpisali obećanje da će prikupiti zajam od 50 milijardi dolara (45 milijardi eura) kako bi pružili trenutačnu pomoć Kijevu.

Koja je veza između EU-a i zajma G7?

Sve je to dio iste inicijative.

Izvorni plan bio je da EU i SAD doprinesu sa po 20 milijardi dolara (18 milijardi eura), dok bi Velika Britanija, Kanada i Japan posudili ostatak do iznosa od 50 milijardi dolara.

Međutim, Washington je izrazio sumnje u način na koji Bruxelles obnavlja sankcije: prema zakonima EU-a, sankcije protiv Rusije, poput zabrane naftnog izvoza i zamrzavanja imovine oligarha, moraju se obnavljati svakih šest mjeseci jednoglasnom odlukom. To znači da bi u jednom trenutku neka država članica, poput Mađarske, mogla blokirati obnovu sankcija i odmrznuti sredstva, čime bi se zajam urušio i izložio zapadne saveznike velikom financijskom riziku.

Ova mogućnost usporila je pregovore između dužnosnika EU-a i SAD-a, čak i dok situacija u Ukrajini, pod intenzivnim ruskim bombardiranjem, postaje sve očajnija pred zimsku sezonu.

Zato je Ursula von der Leyen krenula naprijed s većim doprinosom od očekivanih 35 milijardi eura kako bi uvjerila Washington i druge saveznike u brže djelovanje. Predstojeći predsjednički izbori u SAD-u, i moguća ponovna kandidatura Donalda Trumpa, dodatno su pojačali hitnost ove sheme.

Nije li doprinos EU-a prevelik?

Zajam EU-a od 35 milijardi eura mnogo je veći od 18 milijardi eura koje je trebao doprinijeti kada je G7 objavio plan u lipnju. Zapravo, taj iznos čini više od tri četvrtine ukupnog iznosa od 45 milijardi eura. No, stvari se još uvijek mogu promijeniti.

Službenici Komisije kažu da zapadni saveznici trebaju proučiti prijedlog von der Leyen i odlučiti koliko žele doprinijeti. Ako ukupan iznos premaši 45 milijardi eura, Bruxelles će prilagoditi svoj zajam i smanjiti svoj udio ispod 35 milijardi eura.

Kako će se koristiti neočekivani prihodi?

Prema planu von der Leyen, Komisija će uspostaviti Mehanizam za suradnju u zajmovima Ukrajini, svojevrsni zajednički fond u koji će se slijevati ti prihodi. Saveznici će tada moći pristupiti ovom mehanizmu i koristiti dio neočekivanih prihoda proporcionalno iznosu koji su posudili. Ovi će se prihodi koristiti za otplatu glavnice, kamatnih stopa i drugih troškova.

To znači da ni G7, niti Ukrajina neće snositi teret otplata.